Obrazovni sistem nas zaglupljuje

Čitala sam davno negde, a možda i gledala emisiju, o jednom učitelju u SAD 30-tih ili čak 20- tih godina (a možda i posle 2. sv. rata) koji je uveo neki eksperimentalni program gde đaci u prvim razredima škole uopšte nisu bubali lekcije niti učili matematiku prema šablonu. Imao je neku tehniku da aritmetiku u rešavaju u glavi.
U početku su oni zaostajali u programu odnosu na ostale đake ali su posle, kad im je pokazano kako da sistematizuju kroz pravila, prešišali su ove sa klasičnog programa.
pa da. Nije cilj da ostaneš "glup" celog života već da budeš stimulisan da tražiš rešenja. I kad ti se rešenje predstavi ti ga uzmeš sa zadovoljstvom a ne bezvoljno jer su te terali da uradiš
 
pa da. Nije cilj da ostaneš "glup" celog života već da budeš stimulisan da tražiš rešenja. I kad ti se rešenje predstavi ti ga uzmeš sa zadovoljstvom a ne bezvoljno jer su te terali da uradiš
Da li si čuo za tog učitelja? Pokušala sam kasnije da nađem na internetu nešto o ovome i detaljnije se upoznam ali nisam nikako uspela.

A zvuči mi interesantno jer deca (posebno mala) ne kapiraju sva te aritmetičke šablone, previše su apstraktni za njihov uzrast. Neka kapiraju, ako im leži mata ali većina u početku prati i razume, a posle se pogubi u pravilima koja primenjuje bez razumevanja.
 
Da li si čuo za tog učitelja? Pokušala sam kasnije da nađem na internetu nešto o ovome i detaljnije se upoznam ali ne mogu nikako.

A zvuči mi interesantno jer deca (posebno mala) ne kapiraju sva te aritmetičke šablone, previše su apstraktni za njihov uzrast. Neka kapiraju, ako im leži mata ali većina u početku prati i razume, a posle se pogubi u pravilima koja primenjuje bez razumevanja.
Ne, nisam čuo za tu priču ali pogledaću, zanimljiv je koncept. Čitao sam šta Japanci, Finci, Danci
 
I da li se sada kajes :lol: ?
Pedro Pascal Yes GIF by PBS SoCal
 
Studija pokazuje da se rađamo kao kreativni geniji, ali nas „obrazovni“ sistem zaglupljuje

NASA je tražila način da „efikasno izmere kreativni potencijal svojih raketnih naučnika i inženjera“ i angažovali su dr Džordža Lenda i dr Bet Džarman da razviju test osmišljen da identifikuje kapacitet za divergentno razmišljanje i kreativnost.

Lend i Džarman su bili radoznali da vide kako bi rezultati testa izgledali ako bi testirali raznovrsniju grupu ljudi i mlađu grupu ljudi. Zato su pronašli 1.600 dece između 4 i 5 godina i testirali ih.

98% predškolske dece smatrano je kreativnim genijima. Ovo je bio iznenađujuće visok broj, pa su počeli da testiraju istu grupu dece dok su odrastali. Do osnovne škole, samo 30% dece smatrano je kreativnim genijima. Do srednje škole, to je bilo samo 12%. Ovo nije bio dobar znak.

Sproveli su isti test na grupi odraslih, a rezultati su I DALJE bili u silaznom trendu. Manje od 2% odraslih testiranih u studijama bili su kreativni geniji.

Manje od 2%.

Pogledajte prilog 1745767
to nije nikakva misterija nego namerno delovanje
 
Nemam pojma. Da se sećam imena našla bih. Baš je bilo davno, možda sam bila u gimnaziji. Čak mislim da je bila emisisja jer da sam pročitala, sačuvala bih i možda zapamtila.
Iako nisam čuo taj specifičan primer, Stajner se proslavio iza II sv. rata upravo sa alternativnim pristupom obrazovanja. Osnovao je i školu koja postoji i dan danas na mnogim lokacijama. Ukupno oko 1200 u 70 zemalja
 
Čekaj, a šta nekog sprečava da bude krrativan i misli svojom glavom?
Obrazovni sistemi, kao svaki sistemi, nisu savršeni, ali te oni ni u čemu ne sputavaju.
Daju ti određeno znanje, određenu osnovu, ali niko nikom ne brani da uči van toga.
U čemu je problem?
U tome da te tera da učiš za ocenu jer ti prosek određuje koliko lako ili da li uopšte možeš da se upišeš na faks. A bez faksa se podrazumeva da ne možeš da uspeš u životu
 
Ne znam. Možda bi trebala neka diferencijacija mnogo ranije. Ko je umetnički orijentisan, da ga ne dave matom previše.

Komšija je bio odličan slikar, stvarno talenat. Ali s matematikom nikako nije mogao da se sporazume, verovatno je njegov mozak odbijao taj šablonski pristup. Uglavnom muke i traume celo školovanje i njemu i majci (otac se nije nervirao, bio laganica čovek), ali izađe nekako na kraj s tim čudovištem matematikom. Inače jako pametan i kreativan tip. I posle upiše Akademiju, usavrši se u dizajnu, super mu krene karijera. I kao odrastao čovek upiše kurs matematike, pričao mi - sad mu se sviđa taj neki pristup i zavoli je.
Ali on nije kukao zbog proseka, nije opterećen bio ocenama i priznanjima. Nego što su tad obarali ladno
 
U skretanju paznje deci na nepotrebno.
Kao obavezno.
Ima nepotrebnog uvek u svakoj pori života, ali to je život.
Mnogo nepotrebnog može da se ignoriše vrlo lako.
U tome da te tera da učiš za ocenu jer ti prosek određuje koliko lako ili da li uopšte možeš da se upišeš na faks. A bez faksa se podrazumeva da ne možeš da uspeš u životu
Neka vrsta selekcije mora da postoji, tako da su ocene (ili neka vrsta ocenjivanja) neminovnost.
I na faksu imaš ocene.
Ni ja ne vidim problem.
Gde ti se školovala žena? U Srbiji ili ne?
U Srbiji osnovne studije, u Nemackoj specijalizaciju.
Problema nema :)
 

Back
Top
OSZAR »